Sve o odvodu kondenzata iz klime

Kako nastaje kondenzat u klima-uređaju

Kad klima hladi, topao i vlažan zrak iz sobe prolazi preko hladnog izmjenjivača u unutarnjoj jedinici. Zrak se ohladi i više ne može zadržati svu vlagu, pa se ona hvata na izmjenjivač u kapljicama. Isto se događa na boci koju ste upravo izvadili iz hladnjaka. Kapljice se slijevaju u kadicu ispod izmjenjivača, a iz nje odvodnom cijevi van.

Što je zrak vlažniji i što klima dulje radi, vode je više. To je dobra stvar. Klima tako usput i odvlažuje prostor, i to je velik dio razloga zašto se u klimatiziranoj sobi ljeti lakše diše.

Kada se javlja kondenzat unutarnje jedinice

Unutarnja jedinica stvara vodu kad hladi i kad radi u načinu odvlaživanja (DRY). Najviše je ima u sparnim ljetnim danima, kad klima radi satima bez prekida, i u prostorima gdje se kuha, suši rublje ili je kupaonica blizu. Pravilo je jednostavno: voda smije izlaziti samo na kraju odvodne cijevi. Ako kapa iz same unutarnje jedinice po zidu ili podu, nešto nije u redu s odvodom, kadicom, padom cijevi, izolacijom ili montažom. Sve uzroke i što s njima napraviti opisali smo u članku [Curi voda iz unutarnje jedinice klime – uzroci i rješenja].

Kada se javlja kondenzat vanjske jedinice

Zimi se uloge zamijene. Kad klima grije, vanjska jedinica izvlači toplinu iz vanjskog zraka, njezin izmjenjivač postaje hladan i na njemu se skuplja vlaga. Kad je vani blizu nule, ta se vlaga ledi. Klima zato povremeno pokrene odleđivanje i tada iz vanjske jedinice odjednom izađe primjetna količina vode. Isto rade i dizalice topline zrak-voda. Ljeti vanjska jedinica u pravilu ne stvara kondenzat. Ali odvodna cijev unutarnje jedinice često prolazi baš pokraj nje, pa ljudi vodu koja ljeti kapa kod vanjske jedinice pripišu njoj. Kad planiramo montažu, zato uvijek razmišljamo o dva scenarija: kuda ide voda u srpnju, a kuda u siječnju.

Koliko kondenzata klima može proizvesti

Ovisi o vlazi, temperaturi, snazi uređaja i tome koliko dugo radi. Obična zidna klima u stanu u sparnom danu lako izvuče nekoliko litara vode. Veći uređaji i poslovni prostori izvuku i puno više. Zimi je drugačije: vode je manje, ali kod odleđivanja izađe sva odjednom.

Nekoliko litara dnevno ne zvuči puno. Ali kad ta voda nema kamo, nađe put sama. Obično onaj koji vam se najmanje sviđa.

Kuda se može odvesti kondenzat

Ovisi o tome gdje je klima i kakav je objekt. U praksi postoje četiri rješenja.

Slobodni izljev van

Najjednostavnije i najčešće kod kuća. Odvodna cijev izlazi kroz zid i završava vani, gdje voda može kapati u travu, šljunak ili prema odvodnji. Kraj cijevi treba biti nisko, blizu tla. Cijev koja završava na pola fasade prska po zidu i za godinu dana ispod nje imate tamnu prugu.

Spoj na oluk ili oborinsku odvodnju

Ako je oluk blizu, cijev se u kanalici vodi niz fasadu do njegova odvoda. Voda tada ne kapa ni po zidu ni po pločniku, a kanalica se uz fasadu jedva primijeti.

Spoj na kućnu kanalizaciju

Kad cijev ne može van, spaja se na kućnu odvodnju. To je čest slučaj u stanovima u zgradama, kod unutarnjih prostorija bez vanjskog zida te kod kanalnih i kazetnih klima. Najčešće se spaja na odvod sudopera, umivaonika ili poseban priključak u zidu. Tada sifon nije opcija nego obaveza, a o tome više u nastavku.

Pumpica za kondenzat

Ponekad voda jednostavno ne može otjecati s padom: unutarnja jedinica je nisko, ili na unutarnjem zidu bez puta prema van. Tada ugrađujemo pumpicu za kondenzat. Smjesti se u kućište klime, u kanalicu ili iza jedinice i podiže vodu do odvoda.

Pumpica radi dobro, ali traži pažnju. U tihoj spavaćoj sobi zna se čuti. Talog iz kondenzata skuplja se baš u njoj, pa je treba čistiti pri svakom servisu. I ako stane, voda se vraća u kadicu i prelijeva u sobu. Zato preporučujemo pumpicu sa sigurnosnim prekidačem koji tada isključi klimu.

Ako se voda može odvesti gravitacijom, mi uvijek biramo gravitaciju.

Zašto treba stavljati sifon na unutarnju jedinicu

Kad se odvod klime spoji na kanalizaciju bez sifona, kanalizacijski plinovi idu cijevi uzvodno, ravno u unutarnju jedinicu. Ventilator ih onda lijepo raspuhuje po sobi. Bez sifona i strujanje zraka u kanalizaciji može usporiti otjecanje, pa voda zastaje u kadici i prelijeva se.

Postoji i zamka koju mnogi ne očekuju. Klasični sifon drži vodu u sebi i tako blokira miris. Ali zimi, kad klima grije, unutarnja jedinica ne stvara kondenzat. Voda iz sifona polako ispari i miris se vrati, i to usred zime, kad je klima uključena po cijele dane. Zato kod spoja na kanalizaciju ugrađujemo suhi sifon. On se zatvara mehanički i ne treba vodu da bi radio.

Kod slobodnog izljeva van sifon ne treba.

Kuda se odvodi kondenzat iz vanjske jedinice

Voda iz vanjske jedinice izlazi kroz otvore na dnu kućišta. Na glavni otvor stavlja se odvodno koljeno, a na njega cijev koja vodu nosi tamo gdje nikome ne smeta.

Kod planiranja gledamo nekoliko stvari:

• staze, stube i ulaze, jer se zimi voda tamo pretvara u led
• balkone i terase ispod, jer susjed ne treba vašu vodu (a u mnogim gradovima to regulira i komunalni red)
• fasadu, jer kapanje uvijek na isto mjesto ostavlja mrlje i alge
• dugu vodoravnu dionicu cijevi vani, koja se zimi može zalediti i začepiti

Ako vanjska jedinica stoji na tlu, terasi ili ravnom krovu, treba je podići na postolje ili nosače. Inače se ispod nje skuplja led koji raste prema kućištu. Kod uređaja koji su glavno grijanje u hladnijim krajevima ponekad ima smisla i grijač kadice vanjske jedinice.

Kad nas zovu jer voda iz klime smeta susjedima, rješenje je gotovo uvijek bolje vođen odvod. O ostalim razlozima sukoba sa susjedima pisali smo u članku [Zašto vanjska jedinica smeta susjedima i kako to izbjeći].

Kako pravilno izvesti odvod kondenzata

Dobar odvod počinje prije prve rupe u zidu. Položaj unutarnje jedinice najviše određuje kuda voda može ići, pa je odvod jedna od prvih stvari koje gledamo kod izbora mjesta za unutarnju jedinicu i kod montaže klime.

Pad cijevi

Kondenzat otječe samo gravitacijom. Cijev zato mora padati cijelom dužinom, bez ijednog dijela koji ide prema gore i bez "trbuha" u kojima voda stoji. Kao orijentacija, barem oko 1 cm po metru. Više pada nikad nije problem.

Promjer i kvaliteta cijevi

Za zidne klime najčešće je dovoljna odvodna cijev promjera oko 16 mm. Veći uređaji i dulje trase traže veću. Cijev mora biti dovoljno čvrsta da se ne prignječi iza jedinice ili u kanalici. Dio na suncu mora podnositi UV zračenje, inače za par godina postane krhak i pukne.

Izolacija odvodne cijevi

Ovo se često preskače. Kroz odvod teče hladna voda, pa se cijev koja prolazi toplom prostorijom može orositi izvana. Na duljim unutarnjim trasama i odvod treba izolirati. Inače kapa, iako je sam odvod potpuno prohodan.

Trasa i pristup

Što kraća i jednostavnija trasa, to manje problema. Sifon i pumpica moraju ostati dostupni za čišćenje, a ne zazidani ili iza knauf ploče.

Provjera pri montaži

Na kraju montaže ulijemo vodu u kadicu unutarnje jedinice i gledamo izlazi li slobodno na kraju cijevi. Pet minuta posla. Otkrije većinu grešaka prije nego što ih otkrije vaš zid.

Održavanje odvoda kondenzata

Kroz odvod s vremenom prolaze prašina i sluzavi biološki talog koji voli toplo i vlažno. Kad ga se nakupi dovoljno, odvod se začepi. Najčešće u najsparnijem tjednu u godini, kad klima stvara najviše vode. Ono što možete sami: redovito prati filtere, jer manje prašine znači manje taloga. I povremeno pogledati kraj odvodne cijevi vani. Ako klima hladi već sat vremena, a vani je suho, nešto ne valja. Ostalo je posao za servis. Pri čišćenju klime provjeravamo odvod, a kod dubinskog čišćenja čistimo i dezinficiramo kadicu i odvod te čistimo pumpicu ako je ima. Što sve uključuje servis piše u članku Servis klime – sve što trebate znati.

Najčešće greške koje viđamo na terenu

• odvod bez pada ili s dijelom koji ide prema gore, pa se voda vraća u jedinicu
• cijev koja završava na pola fasade i prska po zidu
• kondenzat koji kapa na balkon ispod ili ispred ulaza
• spoj na kanalizaciju bez sifona
• klasični sifon koji zimi presuši, pa se miris javi tek u sezoni grijanja
• prignječena cijev iza jedinice, koja propušta taman dovoljno dok ne dođe prvi pravi sparni dan
• pumpica koju nitko nikad nije očistio

Česta pitanja

Je li normalno da iz klime curi voda?

Da, ako kapa s kraja odvodne cijevi dok klima hladi, ili ispod vanjske jedinice dok grije. Nije normalno ako kapa iz unutarnje jedinice u prostor.

Zašto zimi kapa voda iz vanjske jedinice?

Jer u grijanju vanjska jedinica postaje "hladna" strana sustava i na njoj se skuplja vlaga. Kod odleđivanja se još otopi i led s izmjenjivača. To je normalno. Treba samo paziti da voda ne kapa tamo gdje se stvara led ili smeta drugima.

Smije li kondenzat kapati na balkon susjeda ili na pločnik?

Ne bi smio. Smeta, zimi stvara led, a u mnogim gradovima kapanje na javne površine i tuđi posjed zabranjuje komunalni red. Rješenje je cijev do oluka, odvodnje ili mjesta gdje voda nikome ne smeta.

Zašto klima smrdi na kanalizaciju?

Gotovo uvijek zato što je odvod spojen na kanalizaciju bez sifona, ili s klasičnim sifonom koji je presušio. Rješenje je suhi sifon.

Mogu li kondenzat iz klime koristiti za zalijevanje ili glačanje?

Za ukrasno bilje može. Za piće, kuhanje, glačalo ili akvarij ne bismo preporučili. Voda prolazi kroz kadicu i cijevi u kojima žive bakterije i talog.

Treba li mi pumpica za kondenzat?

Samo ako vodu nije moguće odvesti s padom. Ako može gravitacijom, to je pouzdanije i jeftinije za održavanje.

Zaključak

Ljeti vodu stvara unutarnja jedinica, zimi vanjska, i to je sasvim normalno. Hoće li vam ta voda ikad zadati glavobolju, ovisi o tome je li netko pri montaži razmislio kuda će ići. Cijev s padom, sifon kad se spaja na kanalizaciju, pumpica samo kad stvarno mora, i izljev na mjestu gdje voda nikome ne smeta, ni ljeti ni kad se pretvori u led.

Planirate klimu ili vam voda iz postojeće stvara probleme? Ineci Projekt ugrađuje i servisira klima uređaje na području Zagreba, Zagorja i okolnih mjesta. Javite nam se. Kod nas se o odvodu razmišlja prije bušenja zida, a ne nakon prve mrlje.