Grijanje klimom može biti vrlo učinkovito i isplativo rješenje, ali samo kada su prostor, navike korisnika i sam klima uređaj dobro usklađeni. U stvarnim uvjetima razlika između ugodne topline i stalnog nezadovoljstva najčešće ne ovisi o reklami ni katalogu, nego o izolaciji, rasporedu prostorija, vanjskoj temperaturi i pravilno odabranom modelu.
Kako grijanje klimom stvarno funkcionira
Kad se koristi za grijanje, klima ne “stvara” toplinu na isti način kao klasični električni grijač. Ona preuzima toplinu iz vanjskog zraka i prenosi je u prostor. Upravo zato takav uređaj može dati više toplinske energije nego što potroši električne energije.
To u praksi znači da jedna klima može biti vrlo štedljiva u prijelaznim razdobljima, ali i dalje imati ograničenja kada vanjski uvjeti postanu zahtjevni. Ako je vanjska jedinica izložena niskim temperaturama, vlazi i ledu, rad može postati sporiji, a potrošnja struje veća. Zato grijanje klimom nije čarobno rješenje za svaki objekt, nego tehnologija koja daje najbolje rezultate u odgovarajućim uvjetima.
Kada je klima za grijanje dobar izbor
U dobro izvedenom i izoliranom prostoru klima može biti odlično rješenje za svakodnevno grijanje. Posebno se dobro pokazuje u:
- manjim stanovima
- apartmanima
- uredima
- novijim kućama s kvalitetnom stolarijom
- prostorima u kojima nije potrebno ravnomjerno grijati baš svaku prostoriju cijeli dan
Ako se toplina zadržava u prostoru, uređaj radi mirnije, uz manje uključivanja i isključivanja, što pozitivno utječe na učinkovitost i potrošnju energije. U takvim uvjetima grijanje klimom često daje vrlo dobar omjer uloženog i dobivenog.
S druge strane, u starijim objektima sa slabom izolacijom, visokim stropovima ili velikim gubicima topline, rezultat može biti razočaravajući. Klima radi dugo, temperatura oscilira, a osjećaj ugode nije onakav kakav korisnik očekuje.
Najčešća zabluda: jedna klima za cijelu kuću
Jedan od najčešćih problema u praksi je očekivanje da će jedan klima uređaj ravnomjerno zagrijati više odvojenih prostorija. To rijetko funkcionira onako kako ljudi zamišljaju. Klima najbolje grije prostor u kojem je ugrađena i eventualno dio susjednih zona ako je raspored otvoren.
Ako kuća ili stan imaju hodnike, više soba i zatvorena vrata, toplina se ne raspoređuje ravnomjerno. Jedna prostorija može biti pregrijana, druga ostati hladna, a uređaj će stalno raditi pokušavajući postići zadanu temperaturu.
Zato je kod planiranja važno gledati cijeli prostor, a ne samo kvadraturu na papiru. Položaj unutarnje jedinice, protok zraka i stvarne potrebe korisnika često su važniji od same deklarirane snage.
Potrošnja struje bez mitova
Pitanje koje zanima gotovo svakoga glasi: koliko zapravo troši klima za grijanje? Točan odgovor nije isti za svaki model ni za svaki prostor. Potrošnja ovisi o više faktora, a među najvažnijima su:
- vanjska temperatura
- veličina i raspored prostorije
- kvaliteta izolacije
- zadana unutarnja temperatura
- navike korištenja
- tehnička kvaliteta uređaja
Ako se klima koristi u umjerenim uvjetima i u dobro izoliranom prostoru, potrošnja može biti vrlo razumna. No kad se traži visoka temperatura u loše zaštićenom objektu, račun za struju raste. Tada korisnik često zaključi da je grijanje klimom “skupo”, iako je stvarni problem u gubicima topline, a ne nužno u samom uređaju.
Važno je razumjeti i da stalno podizanje temperature na maksimum ne znači brže ni pametnije grijanje. To često samo opterećuje sustav i povećava potrošnju električne energije.
Učinkovitost ovisi više o prostoru nego što se misli
Dobar model ne može do kraja nadoknaditi loš prostor. Ako zrak bježi kroz staru stolariju, neizolirane zidove ili hladan strop, toplina se gubi brže nego što je klima može održavati. U takvom slučaju korisnik osjeća da uređaj radi bez prestanka, ali prostorija i dalje nije dovoljno topla.
Upravo zato se energetska učinkovitost ne procjenjuje samo prema oznaci na uređaju. Jednako je važna i kvaliteta objekta. U izoliranom prostoru klima radi stabilnije, tiše i ekonomičnije. U lošim uvjetima i skuplji model može ostaviti prosječan dojam.
Što je važno kod odabira uređaja
Kod odabira nije dovoljno gledati samo cijenu. Jeftiniji uređaj može biti prihvatljiv za povremeno hlađenje, ali za ozbiljnije grijanje važni su sasvim drugi detalji. Bitni su pouzdan rad pri nižim vanjskim temperaturama, dobra regulacija snage, tiši rad i kvalitetno odleđivanje vanjske jedinice.
Treba obratiti pozornost na to za kakav je prostor uređaj namijenjen i u kojim uvjetima treba raditi. Nije isto treba li klima održavati ugodnu temperaturu u manjem dnevnom boravku ili biti glavni izvor topline u kući tijekom zime.
Zato je najbolji pristup odabir rješenja prema stvarnim uvjetima na terenu. Pravilno dimenzioniran klima uređaj iz područja klimatizacije daje više koristi od preslabog ili prejakog modela koji je odabran napamet.
Udobnost nije ista kao kod drugih sustava grijanja
Grijanje klimom ima svoje prednosti, ali i specifičan osjećaj u prostoru. Toplina dolazi kroz strujanje zraka, pa nekim korisnicima to potpuno odgovara, dok drugima manje odgovara od podnog ili radijatorskog grijanja. Osobito se to primjećuje u većim prostorijama ili tamo gdje se očekuje potpuno ravnomjerna temperatura.
Ipak, klima ima važnu prednost: brzo reagira. Prostor se može relativno brzo zagrijati, a isti uređaj služi i za hlađenje kada temperature porastu. Upravo ta kombinacija fleksibilnosti, brzine i uštede čini je vrlo zanimljivim rješenjem za mnoge stambene i poslovne prostore.
U praksi se najbolji rezultati postižu kada se na grijanje klimom gleda realno: kao na učinkovit sustav za odgovarajući prostor, a ne kao univerzalno rješenje koje bez iznimke odgovara svima.

Početna